Pokretanje sopstvenog biznisa mnogima je privlačna ideja, ali retki se usude da je realizuju. Jedan od razloga je strah od borbe sa „papirologijom” oko osnivanja privrednog društva, mnogi ne znaju koji tip društva da izaberu i kome da se obrate. Ovaj tekst predstavlja kratak pravni vodič za osnivanje preduzeća, donosi odgovore na najčešća pitanja i nedoumice i treba da vam olakša prve korake ka uspešnom poslu.
Prvi korak u osnivanju jeste odabir delatnosti kojom će se baviti vaša firma. Zakonom o postupku registracije predviđen je šifarnik delatnosti u kojem ćete pronaći šifru vaše delatnosti, a koju ćete uneti u
registracionu prijavu. Imajte na umu da iako pravno lice registrujete za obavljanje jedne delatnosti, koja će biti pretežna, možete da se bavite i svim drugim delatnostima, koje nisu zakonom zabranjene (npr.
promet lekovima ili oružjem za koje su potrebne dodatne dozvole).
Kada ste odabrali delatnost, pronašli šifru delatnosti i uneli je u registracionu prijavu, sledeći korak je formiranje poslovnog imena.
Poslovno ime se sastoji iz tri dela:
- naziva,
- pravne forme i
- mesta u kome se nalazi sedište društva.
Osim navedenog, poslovno ime može sadržati i opis predmeta poslovanja društva (npr. društvo za trgovinu i usluge).
- Naziv privrednog društva smišljate sami, budite kreativni i originalni i vodite računa da on mora biti jedinstven. Ono o čemu takođe morate voditi računa jeste da naziv koji ste izabrali već nije upotrebljen ili sličan nazivu druge firme koji bi mogao dovesti u zabludu treća lica o tome da je reč o istom pravnom licu.
Na sajtu APR-a, pretragom možete proveriti da li je naziv koji ste smislili već postojeći ili ne. Društvo može, u prometu, da koristi i skraćeno poslovno ime koje sadrži naziv i pravnu formu, s tim da pri
registraciji morate registrovati i njega. - Pravna forma zadaje najviše glavobolje kada je reč o osnivanju preduzeća. Naime, to su oznake koje stoje uz naziv društva i one mogu biti sledeće:
– AD (akcionarsko društvo)
– DOO (društvo sa ograničernom odgovornoišću),
– OD (ortačko društvo),
– KD (komanditno društvo) i
– PR (preduzetnička radnja).
Sve ove forme su zakonom dopuštene, a u praksi se najčešće osnivaju društva sa ograničenom odgovornošću i
preduzetničke radnje.Da biste znali za koju formu da se opredelite, važno je znati glavne razlike između DOO i PR.
Osnovna razlika tiče se odgovornosti osnivača za dugove prema trećim licima. Dok vlasnik DOO odgovara za dugove preduzeća do visine osnivačkog uloga (onoga što je uložio u osnivanje firme), preduzetnik
odgovara, ne samo imovinom koju je uložio u osnivanje radnje, nego i svojom celokupnom imovinom, čak i nakon prestanka postojanja preduzetničke radnje. Dakle, imovina DOO je odvojena u svakom smislu od imovine vlasnika (tj.članova društva), dok je kod preduzetničke radnje imovina radnje i vlasnika praktično neodvojiva.Druga velika razlika između doo i preduzetničke radnje je u oporezivanju. Ukoliko je delatnost kojom ćete se baviti podobna za paušalno oporezivanje, vlasnici se češće opredeljuju za otvaranje
preduzetničke radnje. Paušalno oporezivanje podrazumeva fiksni iznos poreza i doprinosa koje plaćate svakog meseca, bez obzira na ostvareni promet. DOO nema mogućnost paušalnog oporezivanja, već se porez obračunava na osnovu ostvarenog prometa. - Sedište društva je mesto na teritoriji Republike Srbije iz koga se upravlja poslovanjem društva i koje takođe treba biti registrovano.
Ono što je takođe važno napomenuti jeste da se društvo može osnovati na određeno ili neodređeno vreme, kao i to da se preduzeće može osnovati i iz radnog odnosa.
Na kraju, kada ste odlučili o svim pitanjima koja su važna za osnivanje preduzeća potrebno je da se obratite Agenciji za privredne registre, koja sprovodi postupak registracije privrednog subjekta. Ona će, nakon što podnesete zahtev, po službenoj dužnosti u vaše ime pribaviti PIB i matični broj firme. Sa ovim podacima možete otvoriti poslovni račun, nakon čega možete početi sa poslovanjem.