Neke od tačaka koje su predviđene jesu razrađene kroz određenu dinamiku, dok za neke druge nije precizirano kako će biti realizovane. Detaljnije možete videti u samom dokumentu.
Takođe, postoje aktivnosti koje su se našle i u prošlogodišnjem planu Saveta — za neke su pomereni rokovi (npr. završetak radova na izgradnji Biosens instituta), realizacija nekih se nastavlja u ovoj godini (npr. program IT prekvalifikacija ili implementacija prethodno razvijenog kurikuluma za predmet informatike za 7. i 8. razred) i sl.
Bilo kako bilo, ispred vas je pregled stavki aktuelnog dokumeta, a do kraja godine ćemo svakako svedočiti tome da li i kako se sprovode planirane aktivnosti i koji je njihov efekat.
Obrazovanje
U kontekstu razvoja ljudskog kapitala u Planu se najpre pominje povećanje broja specijalizovanih IT odeljenja od školske 2020/21. godine, kao i sprovođenje obuka za nastavnike koji predaju ovim odeljenjima. Takođe, predviđa se implementacija programa po kom se učenici sedmog i osmog razreda osnovne škole i prvog razreda gimnazije upoznaju sa Pythonom. I ovim povodom obećava se organizovanje obuka za nastavnike.
Uopšte, jedna od tačaka Plana je posticanje nastavnika da koriste moderne tehnologije u nastavi kroz program razvoja digitalnih kompetencija nastavnika. Na sličnom tragu su i Digitalni udžbenici i Povezane škole pod kojima se podrazumeva kreiranje digitalnih nastavnih sadržaja za osnovce i srednjoškolce (uz pomoć kojih nastavnik vodi učenika kroz proces učenja umesto da mu prenosi znanje), i nove informaciono-komunikacione infrastrukture koja treba da pomogne u upotrebi digitalnih učila i obuci nastavnika za korišćenje opreme i materijala u nastavi.
Što se osnovnih škola tiče, među tačkama za unapređenje IT-a svoje mesto je našao nastavak programa Škole za 21. vek u okviru kog se kod osnovaca razvija algoritamska pismenost. Ovaj program biće proširen sa dosadašnjih 25 na sve škole u Srbiji.
U oblasti obrazovanja država namerava da uputi i javni poziv za formiranje novog studijskog programa iz oblasti informacionih tehnologija, organizacije i upravljanja kako bi obrazovni profili ispratili potrebe privrede. Osim ovoga, u toku godine žele da uvedu i dualni obrazovni profil Tehničar za bezbednost informaciono-komunikacionih sistema u vazdušnom saobraćaju.
I neformalno obrazovanje je obuhvaćeno Planom, pa je tako u njemu najavljeno da će u drugoj polovini godine biti nastavljene IT prekvalifikacije.
Naučno-tehnološki parkovi i preduzetništvo
Razvoj infrastrukture Vladin plan predstavlja kroz gradnju BioSensovog naučno-istraživačkog instituta, Naučno-tehnološkog parka Novi Sad (druga faza), Naučno-tehnološkog parka Niš i proširenje Naučno-tehnološkog parka Beograd. Postoji ideja i za dogradnju Elektronskog fakulteta u Nišu, rešavanje nedostatka prostornih kapaciteta izgradnjom novog objekta za Fakultet organizacionih nauka i izgradnju objekta za Insitut za fiziku Verokio.
Akcenat je stavljen i na program podrške razvoju i promociji ženskog inovacionog preduzetništva, pa država u okviru ove tačke namerava da pruži materijalnu podršku opredeljivanjem sredstava za preduzetnice i projekte koji su namenjeni podsticanju ženskog preduzetništva.
Ako je verovati Planu, država će dati materijalnu podršku za Program otvaranja regionalnih inovacionih startap centara koji je kreiran zarad obezbeđivanja uslova za rađanje, realizaciju i razvoj preduzetničkih ideja. Ovo konkretno znači da bi prvi kvartal ove godine trebalo da obleži otvaranje ovih regionalnih centara (osam projekata čija je ralizacija odobrena prošle godine), a zatim i raspisivanje Javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa.
Regulativa
Aktivnosti državnog sektora za razvoj IT sektora ne bi imale smisla bez ideje o menjanju uslova u kojima se posluje u Srbiji. U tom smislu planira se menjanje postojećih zakona i davanje posticaja IT kompanijama.
Iz tog ugla, prvo na spisku je puna primena zakona koji su doneseni u krajem prošle godine (Zakon o porezu na dobit pravnih lica i Zakon o porezu na dohodak građana) za koje se do kraja prvog kvartala očekuje donošenje podzakonskih akata.
Pored ovih zakona, država obećava da će raditi na:
- Zakonu o alternativnim investicionim fondovima (tj. regulacija Venture Capital fondova),
- omogućavanju rada i promovisanju crowdfunding platformi, podsticanju razvoja e-trgovine u zemlji,
- preciznijem regulisanju autorskih prava nad softverom,
- menjanju procedure za paušalno oporezivanje,
- omogućavanju kupovine inovativnih rešenja od strane javnih organizacija,
- kreiranju regulative na polju blockchain tehnologije,
- regulisanju PDVa kod prodaje digitalnih proizvoda,
- omogućavanju digitalnim kompanijama da izdaju digitalne udžbenike,
- olakšavanju zapošljavanja stranaca,
- poreskom podsticaju za digitalizaciju privrede,
- oslobađanju inovativnih startapa od plaćanja poreza i doprinosa,
- otvaranju podataka u zdravstvu,
- otvaranju Google Merchant Account i App Store-a u Srbiji,
- ulasku u Evropsku alijansu za veštačku inteligenciju i Blockchainopservatoriju i forum Evropske unije.
U svrhu unepređenja domaćeg IT sektora državni organi bi trebalo da se bave i ulaskom Srbije u projekat Tačka klučanja – ruski koncept tech hubova, pretvaranjem zgrade Radničkog univerziteta u Novom Sadu u Poslovni istraživački i inovacioni centar, uspostavljanjem nacionalnog centra za veštačku inteligenciju, robotiku i edukacione tehnologije na novosadskom Fakultetu tehničkih nauka, nabavkom VR opreme, opreme za virtuelni studio i opreme za digitalno arhiviranje za beogradski Fakultet dramskih umetnosti, istraživanjem domaćeg startap ekosistema i izgradnjom širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim delovima zemlje (pristupne FTTH mreže).
Članak preuzet sa Startit!
SANJA VATIĆ – 4. FEBRUAR, 2019.